O SAMOBORU

Samobor (15.000 stanovnika, danas) drevni je grad koji je 2002. godine proslavio svoj 760. rođendan. Naime, davne 1242. godine poveljom kralja Bele IV. ovaj je gradić uvršten među srednjovjekovna ugledna “slobodna kraljevska trgovišta “. Od tada sve do danas umnožavala se povijesna i kulturna baština u ovom gradu i kraju.
Naći ćete je stisnutu u desetak malih pitoresknih ulica, u bogatom fundusu Samoborskog muzeja, u pročeljima gospodarskih kuća, na središnjem baroknom trgu, unutar zidova župne crkve i franjevačkog samostana. U zelenilu borovih i bukovih šuma ruševine starog grada Samobora nijemu povijest kazuju, a deseci starinskih kapelica (gotovo na svakom brežuljku jedna) vežu uz sebe oko i dušu namjernika putnika. Zadivljen svime ovime, veliki hrvatski pjesnik Antun Gustav Matoš napisao je o Samoboru sljedeće: “Krasan je Samobor. Blilzina s glavnim gradom daje mu čar bliskog ladanja kao Tiburu, Tivoliju, Versaillesu, San-Cloudu, Schoenbrunnu, Windsoru. Okolica je sretna kombinacija gore i ravnice, polja i šume, vrta i prirode, rijeke i planine, sela i zaseoka, grada i ladanja.” Plemićki dvorci i kurije, u gradu i okolici, zadive svakog tko navrati, kako vanjskim izgledom, tako vrijednostima sačuvanima unutra. Posjetite li Samobor (dođite jednom svakako) pitajte za grob Ljubice Cantilly. Divna je ljubavna priča vezana uz ovo ime. Nesretno se u Ljubicu zaljubio pjesnik Stanko Vraz. Pisao joj pjesme, ruže poklanjao. Ljubica, pak, na nagovor svojih udala se za drugoga i tako je jedna velika ljubav ostala samo u pjesmama. U spomen ovoj velikoj ljubavi svake se godine okupljaju hrvatski pjesnici oko ovog humka donoseći cvijeće, čitajući svoju ljubavnu poeziju. Svake godine u svibnju, mjesecu kao rođenom za zaljubljene, ovamo navraćaju zaljubljeni.
Samobor je grad brojnih kulturnih priredaba tijekom cijele godine. Duša kulturnog življenja ovoga grada je Pučko otvoreno učilište Samobor, Zahvaljujući ovoj ustanovi, svaki mjesec tijekom godine ispunjavaju raznovrsni kulturni sadržaji: kazališne predstave i likovne izložbe (u dvoranama i otvorenom prostoru), koncerti u glazbenoj školi ili atraktivnim, zvučnim prostorima samoborskih crkvi ili Samoborskom muzeju. Posebice se spominje Samoborska glazbena jesen, festival klasične glazbe koji već 36 godina tijekom jeseni pretvara grad u jednu veliku pozornicu.
Grad je to u koji su se zaljubljivali pjesnici i slikari, kipari i skladatelji. Pisali su o Samoboru, stvarali u Samoboru. Dolazili su…, odlazili i ponovno se vraćali jer ga nitko do sada nije uspio u cijelosti otkriti. U tome je draž ovog malog mjesta da ima toliko puno toga te je svaki dolazak i boravak, poziv na ponovne susrete. Uz naglašene turističko-izletničke značajke ovaj je gradić odavno poznat kao mjesto vrsnih obrtnika. Pronaći ćete u njemu proizvode starih obrta koji drugdje već ugasiše, pronaći ćete rukotvorine koje će Vam postati skupocjen i drag suvenir na Samobor. Samoborski kristal, ručno brušeni, ponio je Samoboru glas širom svijeta. I Vas će oduševiti! Uz više od dvije tisuće raznih obrtnika u Samoboru se razvija i ekološki čista industrija, jer ovaj zeleni smaragd vrijedi čuvati i sačuvati…
Pa kad navratite u Zagreb, da biste upoznali hrvatsku metropolu, kada okončaju poslovni sastanci, i kada prošećete starim i novim dijelom Zagreba, njegovim crkvama, katedralom, njegovim muzejima i galerijama, kada Vas umori vreva velegrada, sjetite se da je samo dvadesetak kilometara dalje idilična, zelena oaza mira, Samobor.
Sponzori